DOMAĆA ZADAĆA
Polaskom u prvi razred djeca se prvi put susreću s pojmom “domaće zadaće”.
Ukoliko je dijete već usvojilo određene radne navike (samostalnost djeteta), pisanje domaće zadaće će prihvatiti bez većeg negodovanja iako, pisanje domaće zadaće za većinu djece ostaje posljednje na popisu stvari koju bi željeli raditi, a spada negdje u kategoriju čišćenja sobe.
Recite svojem djetetu: Učenje je zabava jer njime saznajemo nove stvari o sebi i svijetu!
Zašto je važno pisati domaću zadaću
Domaća zadaća je važna komponenta u procesu učenja i usvajanja znanja.
Zadaća djetetu omogućava:
- da ponovi i uvježba ono što je učilo u školi
- da se pripremi za sljedeći radni dan
- da znanja iz različitih područja objedini u jednoj zadaći (npr. nekom sastavu ili projektu)
- da se nauči koristiti literaturom
- da se nauči samostalnosti u radu
- da stekne samodisciplinu i osjećaj odgovornosti
Zadaća roditelju omogućava upoznavanje sa školskim aktivnostima. Svaki dan pitajte dijete da vam prepriča što je naučilo u školi te ga zamolite da vam pokaže bilježnice.
Roditelji trebaju, bez prisile, naučiti dijete da je domaća zadaća potrebna i da se jednostavno mora učiniti. To je proces koji zahtijeva strpljenje i ustrajnost. Djeci je često pisanje zadaće prva prilika u životu da preuzmu važnu obavezu i da se dobro osjećaju zbog postizanja uspjeha.
Kako pisati domaću zadaću
Mjesto za pisanje zadaća
Roditelji često imaju pitanja koja ih muče vezana uz pisanje domaćih zadaća i učenje:
- Kako pisati domaće zadaće?
Prije pisanja zadaće objasnite djetetu što se očekuje od njega. Objasnite djetetu zašto je to važno, jer kao i odrasli, djeca bolje nešto rade kada u tome vide smisao.
Dajte djetetu do znanja da je zadaća njegova obaveza i da ju pokuša samo uraditi, ali da ćete vi biti na raspolaganju ukoliko mu pomoć bude potrebna.
U početku s djetetom pregledajte sve udžbenike i bilježnice kako bi se dijete prisjetilo što ima za zadaću. Ako dijete učestalo zaboravlja zadaću, nabavite mu mali blok u koji će si zapisivati zadaću i obaveze za slijedeći dan.
Dobro je biti u kontaktu s drugom djecom iz razrednog odjela i njihovim roditeljima, tako da povremeno možete provjeriti što dijete ima za zadaću. To ne smije postati pravilo, već izuzetak.
- Trebam li učiti i pisati domaće zadaće sa svojim djetetom i do kojeg razreda?
Učenje i pisanje domaćih zadaća je obaveza djeteta i ono bi ju trebalo naučiti samostalno izvršavati. Ukoliko dijete pokaže da mu je pomoć potrebna, treba mu pomoći, ali ne na način da roditelj preuzima odgovornost zadaće na sebe. Uključite se na način da objasnite djetetu ono što mu je nerazumljivo i date mu smjernice uz pomoć kojih će samostalno izvršiti zadatak. Dijete će biti daleko zadovoljnije postignutim, bude li znalo da se radi o njegovom vlastitom zalaganju.
- Trebam li sjediti uz dijete ako ono samostalno piše zadaću?
Nemojte sjediti kraj djeteta kada mu pomoć nije potrebna, dozvolite djetetu da pokuša samo. Nemojte se nametati pri pisanju ako to nije potrebno.
- Trebam li brisati djetetove pogreške u zadaćama?
Ukažite djetetu na pogreške, ali ih nemojte vi ispravljati jer će se dijete poslije oslanjati na vas. Nemojte rješavati zadatke umjesto djeteta jer tako razvijate neodgovornost. Nemojte brisati napisano ili nacrtano, nemojte trgati stranice bilježnica, već savjetujte dijete da ispravi ono u čemu je pogriješilo.
- Koliko vremena treba dijete provesti u pisanju zadaća?
Otprilike jedan sat.
Vrlo je važno s djetetom dogovoriti način i vrijeme pisanja zadaća. Vodite računa da dijete ima svoje obaveze te da ono nije uvijek spremno pisati zadaću kada to vama odgovara. Ako je dijete prije podne u školi, ono tamo uči, radi, piše, razmišlja, igra se i umori se. Kada dijete dođe kući, potrebno mu je dati neko vrijeme da se odmori, jede i igra se. Zato je dobro s djetetom zajedno napraviti dogovor – plan učenja, koji će ovisiti o rasporedu djetetovih aktivnosti. Ako se dogovorite da će dijete poslije škole ručati do 14 sati, igrati se do 15 sati, pisati zadaću do 16 sati, ići na aktivnosti do 19 sati, večerati do 20 sati i ići u krevet do 21 sat, tada se svi tog rasporeda trebate pridržavati. Dobro je dnevni raspored zapisati na papir i staviti na vidno mjesto u djetetovoj sobi. U tome treba biti dosljedan, uporan, ne mijenjati pravila i ne popuštati .
Ukoliko se pridržavate tih pravila, dijete uči uvijek u isto vrijeme, troši manje vremena na pripremu za učenje i dobro je organizirano. To mu omogućava da ima dovoljno vremena za učenje igru i zabavu.
- Na koji način trebam pomoći svojem djetetu u pisanju zadaća?
Budite strpljivi. Objasnite mu što mu nije jasno, nemojte mu davati gotova rješenja. Budite na raspolaganju kada dijete zatraži pomoć. Ne crtajte umjesto djeteta i ne pišite umjesto njega. Nemojte djetetu čitati, prepričavati ili sažimati – time mu nimalo ne pomažete. Ako dijete samo napiše zadaću, pregledajte ju da bi pružili djetetu osjećaj sigurnosti. Ako vi niste kod kuće dok dijete samo piše zadaću, trebate naknadno prekontrolirati zadaću.
Vaša očekivanja trebaju biti realna s obzirom na djetetove mogućnosti, ali opet ne preniska ili previsoka. Nemojte svoje dijete uspoređivati s drugom djecom u razredu i očekivati da ostvaruje bolje rezultate od drugih. Potičite ga da uči radi sebe, a ne radi ocjene.
Nemojte posustajati, jer nekoj djeci pomoć gotovo da i ne treba, a nekoj će pomoć biti potrebna dosta dugo. I ono što je najvažnije, pohvalite svoje dijete za svaku samostalno napisanu zadaću i za svaki napredak u pisanju zadaća. Hrabrite i poštujte svoje dijete.
- Zašto moje dijete ima tako puno zadaće?
Učitelj ima veliku ulogu u kreiranju domaćih zadaća. Zadaća treba biti dobro osmišljena, svrsishodna i prilagođena uzrastnim mogućnostima učenika. Često puta se zadaća prilagođava i individualnim sposobnostima pojedinih učenika. Ukoliko imate pitanja vezana uz domaće zadaće, porazgovarajte s učiteljem/učiteljicom. Nemojte prigovarati pred djetetom jer time narušavate odnos vašeg djeteta i učitelja.
- Što da radim ako dijete odbija pisati zadaću?
Ako dijete odbija pisanje zadaće, ne prijetite kaznom uzalud, dijete će vas iskušavati. Manja je pogreška pustiti dijete da ode bez zadaće, nego narušavati roditeljski autoritet.
Ne dopustite odgađanje dnevnog plana. Objasnite djetetu da ste mu vi na raspolaganju u ono vrijeme koje ste zajedno dogovorili za učenje i da mu nakon toga vremena više nećete pomagati – budite u tome dosljedni.
- Trebam li nazvati druge roditelje da provjerim zadaću?
Nemojte svakodnevno zvati druge roditelje da bi pitali što je za zadaću. Tako ćete naučiti svoje dijete da samo sluša i pamti zadaću, a ne da se oslanja na druge. Razvijajte stav – odgovornost za izvršavanje svojih obaveza.
- Trebam li djetetu zadavati dodatne zadatke za vježbanje uz zadaću?
Nemojte dodatno zadavati zadatke za vježbanje, dovoljno je zadala učiteljica.
Ukoliko je potrebno dodatno vježbati, neka to ne prelazi više od 15 min po predmetu – dijete mora imati vrijeme za odmor, igru i zabavu.
- Trebam li ispitivati dijete gradivo koje je naučilo?
Neka djeca lakše pamte ako vide tekst, nekima je lakše ako ga čuju, drugi vole crtati ili pisati, a treći hodaju dok uče. Važno je samo da pomognete djetetu da otkrije koji mu stil učenja najviše odgovara i kojom metodom najlakše pamti.
Povremene provjere znanja u vrijeme koje je za to određeno su dobre i pokazati će vašem djetetu da ste uključeni u njegova nastojanja i da mu želite pomoći. To nikako ne bi trebalo raditi pod prisilom niti u neadekvatno vrijeme.
U početku je dijete potrebno usmjeravati i nadzirati, pregledavati mu domaće zadaće, kontrolirati zadatka za vježbu, ispitivati ga gradivo i pomagati mu oko nejasnoća.